Nutrilife centar

Novosti

Prehrana profesionalnih sportaša u vrijeme izolacije uzorkovane COVID-19

Ivana Barišić, mag.nutr, CEO Nutrilife Centra

Mnogobroji hrvatski sportaši klijenti Nutrilife Centra koji brine o njihovoj sportskoj prehrani tijekom njihove karijere. Neke od referneci Nutrilife Centra:

Reference..

  • NK Rijeka (juniori) – 2017. godine uvedena je nutricionistička podrška juniorskoj ekipi
  • HŠK Zrinjski – od 2018. godine uveden je Nutrilife Sport Performans sustav (uključeno i s normativima za kantinu i kuhinju kluba), a jedan od naših nutricionista dio je stručnog stožera kluba sa svim odgovornostima, obvezama i zadacima koje nalaže klub
  • FK Olimpik Sarajevo – 2019. uvedena je nutricionistička podrška prvoj momčadi
  • KK Cibona – od 2019. godine uveden je Nutrilife Sport Performans sustav kao podrška klubu (uključeno i s normativima za kantinu i kuhinju kluba) i igračima kroz djelovanje i rad Centra kao vanjskog suradnika
  • Brojni sportaši iz profesionalnog sporta (Luka Modrić – nogomet, Marin Čilić – tenis, Ante Toni Žižić – košarka)

Prehrana vrhunskih sportaša – prije COVID-19 pandemije

Vrhunski sport današnjice razlikuje se od prijašnjih godina što najveće zvijezde igraju, osvajaju i ostvaruju rezultate na visokom nivou iako su kalendarski gledano dobrano prošli svoje zlatne godine. Uz posvećenost uređivanju najbolje moguće prehrane i predanosti treningu, s talentom i fizičkim predispozicijama, danas je moguće trajati na visokoj razini izvedbe. Ključ je u prehrani i disciplini treninga, samo je tako moguće biti i ostati na vrhu.

Prehrana vrhunskih sportaša nije prehrana običnih ljudi, koji jedu kad žele i koliko žele, te što žele. Također, krivi način prehrane dođe na naplatu prije ili kasnije, jer s tolikim brojem natjecanja na godišnjoj razini, s najjačim protivnicima, razlika je što se može jesti u 28-oj u odnosu na ono što se jelo u 18-oj godini bez posljedica. Vrhunski sportaši pred izborom hrane biraju stručno vodstvo za potrebne nutrijente u oblicima koji će održavati njihovu izvedbu i učiniti vrijeme oporavka što kraćim. Le Bron James je rekao da je u NBA doigravanju ključ brzina oporavka, kada u napornom rasporedu gdje se traže vrhunske igre, veću šansu dobiva ona momčad koja se stigne oporaviti brže i kvalitetnije.

 

Prehrana sportaša za vrijeme COVID-19:

U ovo vrijeme smanjenog kretanja i izostanka svakodnevne sportske rutine tijelo profesionalnih sportaša doživljava svojevrstan šok. Govorimo o sportašima koji treniraju minimalno 5 puta tjedno zadnjih 10-15–20 godina svoga života.

Njihov organizma doživljava elementarnu nepogodu… Izostaje svakodnevna fizička aktivnost … trenažni procesi… rehabilitacijski tretmani.. redovna sportska prehrana. Životni ciklus okrenuo im se za 180 stupnjeva.

Kako tijelo profesionalnog sportaša reagira na nove uvjete života?

Što bi oni sada trebali učiniti po pitanju prehrane, kako bi se vratili na terene, dvorane, trkališta spremni?

Prehrana je nešto što nažalost u hrvatskom sportu još nije prepoznato kao «jako bitno», mislim je, ali na papiru ne u praksi… još uvijek se ne pridaje tome velika važnost kao u ostalim europskim i svjetskim klubovima… No činjenica koja se  još uvijek ne može pobiti je da 60-70% je prehrane, 40-30% je tjelesna aktivnost zadužena za uspjeh u sportu, a s time i trajanje karijere, i mogućnost ozljeda… naravno da genetika tu isto igra svoju ulogu.

Mišljenja sam da će jedan od najvećih izazova biti, kada se sportaši počnu vračati   svojim rutinama treninga. Treneri će biti spremni s prilagođenim trenažnim procesima, psiholozi će također odraditi svoj dio posla,, fizioterapeuti također,,,, a tijelo?? Organizam?? Nutritivni status…. da li je tijelo s nutritivne strane spremno za povratak?? Ukupni mišići, masti, voda,, kako je to trenutno raspoređeno u tijelu sportaša,, te ono najbitnije što se treba učiniti da ga se vrati u formu kao prije??? Svakako zagovaram multidisciplinarni pristup sinergije liječnika, kineziologa, psihologa i nutricionista. S obzirom na iskustvo u radu sa sportašima pojedinačno , te na nivou kluba, komunikacija i povjerenje cijelog tima ljudi od iznimne je važnosti za uspješan povratak u formu. Svi smo mi dio jednog kotača koji čini uspjeh svakog sportaša.

Hrana je gradivna jedinca naših stanica i našeg tijela… Znači temelj kuće treba dobro provjeriti prije nego li je uselimo.

Ono što znamo je činjenica da prestankom treniranja dolazi  do gubitka mišićne mase, a time snage i jakosti, te dolazi do promjena na mehaničkim svojstvima tetiva, što kao za posljedicu može imati povećani rizik od nastanka ozljeda. Također ako prehrana nije adaptirana novim uvjetima tjelesne aktivnosti vrlo vjerojatno dolazi i do povećanja tjelesne mase ili čak je moguće da dođe do smanjenja tjelesne mase uzrokovane gubitkom mišićne mase, te stvaranja povećanja ukupne masne mase te povećanja visceralne masnoće.

Prateći globalne smjernice za prehranu izdane od strane WHO :

http://www.euro.who.int/en/health-topics/health-emergencies/coronavirus-covid-19/novel-coronavirus-2019-ncov-technical-guidance/food-and-nutrition-tips-during-self-quarantine

 

 

 

 

Nutricionistički savjeti za prehranu sportaša tijekom izolacije:

  • Vrijeme je da uvedete reda u prehranu ako već niste do sada
  • Nemojte preskakati obroke! (3 glavna obroka + 2 međuobroka tijekom dana)
  • Odredite vrijeme za obroke, s obzirom na novi ritam spavanja
  • Paziti na hidriranost (dovoljan unos vode tijekom cijelog dana)
  • Dovoljno sna
  • Uobičajene porcije hrane (prije izolacije) smanjiti za 30%
  • Ukupan unos ugljikohidrata (kruh i pekarski proizvodi, tjestenina, kolači, slatkiši) smanjiti za 30%
  • osigurati adekvatan unos proteina (izvori: sir, mliječni proizvodi, probiotičke kulture, jaja, bijelo meso)
  • večernji obrok – izbaciti ugljikohidrate, ne konzumirati voće za večeru (izvor ugljikohidrata i šećera- direktno pohranjivanje u masno tkivo,te jutarnja napuhanost i zadržavanje vode u tijelu)
  • naglasak na namirnice bogate vitaminom C, vitaminom D, te cinkom
  • izvor C vitamina: crvena i zelena paprika, kelj, brokula, jagode, ananas
  • izvor D vitamina: riblje ulje, losos, skuša, jaja (paziti na količinu!), sardine
  • izvor cinka: cjelovite žitarice, sjemenke lana, bundeve, indijski oraščići, tamna čokolada (paziti na količinu!), grašak, slanutak, mahunarke, meso peradi
  • Imuno boosteri koje nutricionisti preporučuju: Vitamin D, kalciji, cink
  • «Napad za slatkim»: u prehranu ubaciti tamnu čokoladnu, sjemenke lana, bademe,crvenu papriku, avokado…. dodavanjem ovih namirnica u prehranu .. kontrolirat ćete glad i žudnju za slatkim
  • Ako koristite suplementaciju prema preporuci klupskog liječnika ili nutricioniste – prilagoditi suplementaciju novim uvjetima

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Saznaj sve novosti na vrijeme

Prijavi se na naš newsletter

Prijava