Inzulinska rezistencija: Sve je veći broj oboljelih, no zašto je to tako i kako prevenirati to stanje?

Inzulinska rezistencija pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a njezina prevalencija raste zbog rastuće stope pretilosti uslijed loših životnih navika i nezdrave prehrane, tjelesne neaktivnosti i generalnog starenja stanovništva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 420 milijuna ljudi imalo je dijabetes u 2016. godini te predviđaju da bi taj broj do 2040. mogao porasti za 200 milijuna (1). Većina oboljelih je imala dijabetes tipa 2 koji je često uzrokovan upravo inzulinskom rezistencijom.

Inzulinska rezistencija je stanje u kojem stanice u tijelu ne reagiraju ispravno na hormon inzulin čija je zadaća reguliranje razine šećera u krvi te to može dovesti do visoke razine šećera u krvi, preddijabetesa i dijabetesa tipa 2, kao i drugih zdravstvenih problema poput pretilosti, visokog krvnog tlaka, visokih razina kolesterola i kardiovaskularnih bolesti (2). Upravo zato je iznimno važno prepoznati da broj oboljelih raste iz godine u godinu te na koji način možemo prevenirati to stanje.

Što uzrokuje inzulinsku rezistenciju?

Točni uzroci inzulinske rezistencije nisu u potpunosti shvaćeni, ali neki čimbenici koji mogu pridonijeti su genetika, pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti, loša prehrana, dob, hormonalni poremećaji, neki lijekovi te pušenje. Naime, neki ljudi mogu genetski naslijediti sklonost razvoju inzulinske rezistencije ako je netko u njihovoj obitelji bolovao od dijabetesa tipa 2 ili drugih metaboličkih poremećaja. Višak tjelesne masnoće, osobito oko struka, također može ometati djelovanje inzulina i uzrokovati razne upale u tijelu, dok nedostatak tjelovježbe može smanjiti sposobnost mišića da koriste glukozu i učiniti ih otpornijima na inzulin (3).

Kad se radi o prehrani, konzumiranje previše ugljikohidrata, osobito rafiniranih i prerađenih namirnica, može povisiti razinu šećera u krvi i potaknuti veću proizvodnju inzulina, što na kraju može dovesti do inzulinske rezistencije. S godinama, kako ljudi stare, također imaju tendenciju gubitka mišićne mase i dobivanja masnog tkiva, što može utjecati na to kako će njihovo tijelo reagirati na inzulin. Hormonalni poremećaji, poput sindroma policističnih jajnika (PCOS) i Cushingovog sindroma, mogu uzrokovati inzulinsku rezistenciju mijenjajući ravnotežu hormona u tijelu. Neke vrste lijekova također mogu oslabiti osjetljivost organizma na inzulin. Pušenje može povećati oksidativni stres i upalu u tijelu, što može oslabiti djelovanje inzulina i povećati rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti (3).

Koji su simptomi inzulinske rezistencije?

Većina ljudi ne zna da pati od inzulinske rezistencije sve dok ne naprave laboratorijsku analizu krvi. Svatko s vremena na vrijeme ima visoku razinu šećera u krvi. Međutim, kada je razina šećera u tijelu konstantno visoka, mogli biste primijetiti da ste žedniji nego inače, više mokrite, umorniji ste, zamagljuje vam se vid i osjećate trnce u donjem dijelu stopala (1). Međutim, inzulinska rezistencija obično ne uzrokuje nikakve vidljive simptome sve dok ne napreduje do preddijabetesa ili dijabetesa tipa 2, no neki znakovi mogu ukazivati na inzulinsku rezistenciju – veliki opseg struka, visoki krvni tlak, visoka razina šećera u krvi, visoke razine triglicerida, niska razina HDL kolesterola i određene promjene na koži.

Veličina struka veća od 102 cm kod muškaraca i 90 cm kod žena smatra se faktorom rizika za inzulinsku rezistenciju i metabolički sindrom. Inzulinska rezistencija može utjecati na krvne žile i uzrokovati njihovo sužavanje, što dovodi do visokog krvnog tlaka. Isto tako, može uzrokovati porast razine šećera u krvi iznad uobičajenih vrijednosti, osobito nakon obroka, pa ju i tako možete prepoznati. Također, može utjecati na metabolizam masti i uzrokovati povećanje razine triglicerida, a može i sniziti razinu HDL-a, odnosno dobrog kolesterola koji pomaže u zaštiti krvnih žila od oštećenja. U nekim slučajevima inzulinska rezistencija može uzrokovati i neke promjene na koži koje izgledaju poput madeža, bradavice, pjege ili se mogu pojaviti tamne mrlje na vratu te u području pazuha ili prepona. To stanje se zove acanthosis nigricans ili crna akantoza (4).

Kako se inzulinska rezistencija može spriječiti i liječiti?

Uz lijekove za snižavanje razine šećera u krvi, krvnog tlaka ili razine kolesterola ili za liječenje drugih stanja koja mogu uzrokovati ili pogoršati inzulinsku rezistenciju, jedan od načina prevencije ili liječenja inzulinske rezistencije je promjena načina života. Pravilnom prehranom i redovitom tjelovježbom može se izgubiti višak kilograma i bolje upravljati stresom, što uz odricanje od loših navika poput pušenja, može pozitivno djelovati na organizam i poboljšati osjetljivost stanica u tijelu na inzulin, što je konačni cilj. Glavni koraci koji se mogu poduzeti su: 

1. Gubitak težine

Gubitak čak 5 do 10 posto tjelesne težine može poboljšati osjetljivost na inzulin i smanjiti rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti (5). Kao što smo već istaknuli, višak tjelesne masnoće, posebno oko struka, može ometati djelovanje inzulina i povećati upalu u tijelu, što može učiniti stanice otpornijima na inzulin i povisiti razinu šećera u krvi. Gubitak težine može pomoći u smanjenju količine masnog tkiva, samim time i upala u tijelu, što može poboljšati osjetljivost stanica na inzulin i sniziti razinu šećera u krvi. Gubitak težine također može poboljšati krvni tlak i razinu kolesterola, što može smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.

2. Redovito vježbanje

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, redovita šetnja od najmanje 30 minuta svaki dan može smanjiti rizik od oboljenja od dijabetesa tipa 2 za 35-40 posto. Tjelesna aktivnost potiče mišiće na to da preuzimaju glukozu iz krvi i koriste ju za energiju, što snižava razinu šećera u krvi i smanjuje potrebu za inzulinom. Vježbanje također poboljšava cirkulaciju krvi, što pomaže učinkovitijem dopremanju inzulina i glukoze u stanice. Štoviše, tjelovježba može spriječiti gubitak mišićne mase do kojeg dolazi starenjem, a što može utjecati na osjetljivost tijela na inzulin (5).

3. Zdrava prehrana

Uravnotežena prehrana s niskim udjelom rafiniranih ugljikohidrata, zasićenih masti i transmasti, a bogata vlaknima, proteinima i zdravim mastima, može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, odnosno u spriječavanju inzulinske rezistencije. Naime, ugljikohidrati se razgrađuju u glukozu koja je glavni izvor energije za stanice, a kada razina šećera u krvi raste, gušterača oslobađa više inzulina kako bi pomogla stanicama da apsorbiraju glukozu. Međutim, ako su stanice otporne na inzulin, glukoza ostaje u krvi, što uzrokuje da gušterača proizvodi još više inzulina i tako se stvara začarani krug. S druge strane, vlakna mogu pomoći usporiti apsorpciju glukoze i smanjiti razinu šećera u krvi (6). Uz to, proteini i zdrave masti mogu pomoći u povećanju osjećaja sitosti, što može spriječiti prejedanje i debljanje. Neki primjeri namirnica koje je poželjno uključiti u svoju prehranu:

  • povrće bez škroba kao što su brokula, zeleno lisnato povrće, rajčica i paprika
  • citrusno voće poput limuna, naranče i limete
  • hranu bogatu vlaknima, uključujući grah, leću, orašaste plodove i sjemenke
  • cjelovite žitarice kao što su zob, kvinoja i ječam
  • hranu bogatu proteinima, uključujući nemasno meso, ribu, soju, mahunarke i orašaste plodove
  • ribu s visokim udjelom omega-3 masnih kiselina kao što su losos, sardine i haringe
  • hranu koja sadrži antioksidanse poput bobičastog voća
  • vodu – posebno kao zamjena za zaslađena pića
  • nezaslađene čajeve
  • nezaslađene jogurte

S druge strane, konzumacijom nekih namirnica veća je vjerojatnost da će se razina šećera u krvi povisiti i potaknuti veću proizvodnju inzulina, što na kraju može dovesti do inzulinske rezistencije. Neke od tih namirnica koje je preporučljivo ograničiti ili u potpunosti izbjegavati (i odabrati zdravije alternative kad god je to moguće) su:

  • slatka pića kao što su sokovi
  • rafinirani i prerađeni ugljikohidrat, poput bijelog kruha, tjestenine, riže i šećera
  • pržena hrana poput pommes fritesa, pilećih nuggetsa ili krafni
  • brza hrana kao što su hamburgeri, pizza i hrenovke
  • slatkiši
  • alkohol

4. Prestanak pušenja

Pušenjem se tijelo izlaže štetnim kemikalijama, kao što su nikotin, ugljični monoksid i katran, koji mogu oštetiti stanice i tkiva te izazvati oksidativni stres i upale u tijelu. To može utjecati na funkciju stanica te ih učiniti otpornijima na inzulin. Pušenje također može utjecati na proizvodnju i lučenje hormona koji reguliraju razinu šećera u krvi, kao što su inzulin, glukagon i leptin. Prestanak pušenja može smanjiti oksidativni stres i upale u tijelu te poboljšati djelovanje inzulina (7).

5. Upravljanje stresom

Smanjenje razine stresa može pomoći u smanjenju proizvodnje kortizola, hormona koji može povećati razinu šećera u krvi i otpornost na inzulin. Kortizol se oslobađa kao odgovor na stres, a može povećati razinu šećera u krvi i inhibirati djelovanje inzulina, kao i uzrokovati debljanje, visoki krvni tlak i visoku razinu kolesterola. Smanjenje razine stresa može pomoći u snižavanju razine kortizola i poboljšati osjetljivost na inzulin te cjelokupno zdravlje (8). Neki od načina upravljanja stresom su meditacija, joga, vježbe disanja, tehnike opuštanja, tjelovježba, razni hobiji, itd (9).

Promjena načina života iznimno je važna za očuvanje zdravlja

Inzulinska rezistencija čest je i ozbiljan zdravstveni problem koji može dovesti do preddijabetesa, dijabetesa tipa 2 i drugih komplikacija. Mogu ju uzrokovati različiti čimbenici, poput genetike, pretilosti, tjelesne neaktivnosti, prehrane, a spriječiti ili liječiti se može promjenom načina života. Promjene nikad nisu jednostavne, no u uvođenju pozitivnih promjena i stvaranju novih rutina može pomoći i savjetovanje s nutricionisticom Ivanom Barišić iz Nutrilife centra. Ovdje najbolji stručnjaci analiziraju stanje organizma svakog klijenta i pomažu poduzeti sve prave korake kako bi i onima s inzulinskom rezistencijom pomogli poboljšati zdravlje i kvalitetu života.

Kontaktirati ih možete putem broja telefona 01 4840 534, mobitela 091 3031 028 ili e-maila [email protected] .

Izvori:

  1. Diabetes (who.int)
  2. Insulin Resistance: Symptoms, Causes, Tests, Treatment, and Prevention (webmd.com)
  3. Insulin Resistance | familydoctor.org
  4. Moles, Freckles, and Skin Tags: Types, Causes, Treatments (webmd.com)
  5. Insulin Resistance and Diabetes | CDC
  6. Insulin and Insulin Resistance: The Ultimate Guide (healthline.com)
  7. Smoking and Diabetes | Diabetes | CDC
  8. Stress and Blood Glucose Levels (diabetes.co.uk)
  9. 16 Simple Ways to Relieve Stress and Anxiety (healthline.com)

Oznake: , , ,