Nutrilife centar

NUTRIGENETIKA

Nutrigenetika i nutrigenetski testovi su novost u nutricionizmu u Hrvatskoj – prehranu temelje na genetskom profile svakog pojedinca. 
Testiranje se vrši iz DNA uzorka sline, te se  određuje koje su individualne genetske potrebe i predispozicije za određenu vrstu namirnica,  kod zdravlja ili bolesti… Ključ zdravlja je u prevenciji.      

*** za testiranje uzima se DNA uzorak iz usne šupljine, potrebna je priprema prije uzimanja DNA uzorka

Određene bolesti imaju svoj korijen u defektima gena, poput povišenog kolesterola (nasljedna hiperkolesterolemija), celijakije, cistične fibroze, fenilketonurije. Nutrigenetika proučava kako varijacije u genetskom kodu neke osobe (npr. SNP varijacije gena) mijenjaju odgovor njihovog tijela na određenu hranjivu tvar, na primjer gluten ili omega-3 masnoće. Način prehrane tako se čita i prema genima, jer određene varijacije gena imaju utjecaja na metabolizam, zdravstveno stanje ili rizik od bolesti kod te osobe. Ovisno o da li se radi o varijaciji jednog ili više gena, dijelimo genetske bolesti na monogene i poligene.

Brojne su korisne primjene jednom napravljenog genetskog testa, moguće je iscrpiti praktične smjernice o prehrani, vrsti hrane koja osobi odgovara, čak i sklonost debljini, te saznati čak i da li je razina aktivnosti i tjelovježbe optimalna. Na hranu ne odgovaramo svi jednako, sada je moguće detaljno saznati što, zašto i kako potražiti učinkovita rješenja.

U Nutrilife centru radimo s različitim genetskim panelima, s individualnim pristupom i uz dugogodišnje iskustvo naših nutricionista možemo pružiti maksimum.

GENI

Naša tijela građena su od milijuna stanica koje su programirane raditi po genetskom kodu. Većina od tih stanica sadrži kompletan set gena, kojih imamo na tisuće. Geni su zapravo setovi uputa koji kontroliraju rast i funkciju ljudskog tijela. Odgovorni su za mnoga fizička obilježja, kao što su boja očiju, krvna grupa ili visina (fenotip).

Naši geni su plan i nacrt za naše tijelo. Na žalost, geni nisu pošteđeni pogrešaka i svatko od nas nosi određene genetičke defekte ili genetičke varijacije koje se mogu negativno odraziti na naše zdravlje.

Tako neke genetičke varijacije mogu povećati rizik za dijabetes, trombozu ili rak, druge mogu odrediti koliko uspješno eliminiramo toksine iz našeg tijela, kontroliraju intoleranciju na pojedine sastojke hrane ( kao što su gluten ili laktoza ), ili koliko smo osjetljivi na parodontalnu bolest.

Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U većini stanica imamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeđujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva seta od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Budući su kromosomi sastavljeni od gena, nasljeđujemo i po dvije kopije svakoga gena (znači, jednu od svakog roditelja). Zbog toga smo vrlo često slični roditeljima. Kromosomi, a time i geni, sastavljeni su od kemijskog spoja po imenu DNK ( deoksiribonukleinska kiselina ). DNK je polimer nukleotida koji su građeni od deoksiriboze, fosfatne skupine i nukleotida koji kod DNK može biti adenin ( A ), gvanin ( G ), citozin ( C ) i timin ( T ).

GREŠKE U GENIMA

Stručnjaci procjenjuju da svaka osoba u prosjeku nosi oko 2000 genetskih defekata, koje mogu narušiti njihovo zdravlje, i u nekim slučajevima izazvati bolest. Različiti faktori mogu uzrokovati promjene u genima, koje nazivamo mutacijama. U malom broju slučajeva ove su mutacije korisne. Međutim, velika većina ili nema nikakvog utjecaja na zdravlje ili je taj efekt negativan.

Naši geni su plan i nacrt za naše tijelo. Na žalost, geni nisu pošteđeni pogrešaka i svatko od nas nosi određene genetičke defekte ili genetičke varijacije koje se mogu negativno odraziti na naše zdravlje.

Tako neke genetičke varijacije mogu povećati rizik za dijabetes, trombozu ili rak, druge mogu odrediti koliko uspješno eliminiramo toksine iz našeg tijela, kontroliraju intoleranciju na pojedine sastojke hrane ( kao što su gluten ili laktoza ), ili koliko smo osjetljivi na parodontalnu bolest.

Mnoge mutacije prolaze neopaženo ili uzrokuju smrtonosne bolesti, kao što je rak ili prirođene abnormalnosti novorođenčeta. UV radijacija koju emitira sunce također može oštetiti naše gene i izazvati bolest kao što je rak kože.

Utjecaji okoline mogu promijeniti aktivnost gena. Mnoge od ovih promjena nemaju efekata na zdravlje, manji dio promjena utječe štetno, a još manji može imati povoljne efekte. Roditelji prenose ove promjene gena na svoje potomstvo, uključujući i gene sa defektima. Najveći dio ovih genetskih defekata je naslijeđen od naših roditelja. Genetička svojstva mogu narušiti naše zdravlje. Dok neki genetički defekti uvijek uzrokuju bolest, većina ih samo povećava rizik od izbijanja bolesti.

Saznaj sve novosti na vrijeme

Prijavi se na naš newsletter

Prijava
Zdravi životni stil u Nutrilife CentruPoklon dobrodošlice -10% popusta

Iskoristi 10% popusta prilikom sljedećeg dolaska u Nutrilife Centar. Sada je najbolji trenutak za odluku o prelasku na zdraviji način života. Ne dopustite  da vaše tijelo opterećuju suvišni kilogrami!

*** popust se ne odnosi na WelleCo proizvode