Nutrigenetika

NUTRIGENETIKA

Nutrigenetika i nutrigenetički testovi novost su u nutricionizmu u Hrvatskoj – prehranu temelje na genetičkom profilu svakog pojedinca. 
Testiranje se provodi na DNA uzorku sline te se određuje koje su individualne genetičke potrebe i predispozicije za određenu vrstu namirnica kod zdravlja ili bolesti… Ključ je zdravlja u prevenciji.      

*** Za testiranje se uzima DNA uzorak iz usne šupljine, potrebna je priprema prije uzimanja uzorka.

Određene bolesti imaju svoj korijen u defektima gena, poput povišenog kolesterola (nasljedna hiperkolesterolemija), celijakije, cistične fibroze, fenilketonurije. Nutrigenetika proučava kako varijacije u genetičkom kodu neke osobe (npr. SNP varijacije gena) mijenjaju odgovor njihova tijela na određenu hranjivu tvar, na primjer gluten ili omega-3 masnoće. Način prehrane tako se čita i prema genima, jer određene varijacije gena utječu na metabolizam, zdravstveno stanje ili rizik od bolesti kod te osobe. Ovisno o tome je li riječ o varijaciji jednog ili više gena, genetičke dijelimo bolesti na monogene i poligene.

Brojne su korisne primjene jednom provedenog genetičkog testa, moguće je iscrpiti praktične smjernice o prehrani, vrsti hrane koja osobi odgovara pa i sklonost debljini te saznati i je li razina aktivnosti i tjelovježbe optimalna. Na hranu ne reagiramo svi jednako, sada je moguće detaljno saznati što, zašto i kako te potražiti učinkovita rješenja.

U Nutrilife Centru radimo s različitim genetskim panelima uz individualni pristup te uz dugogodišnje iskustvo naših nutricionista možemo pružiti maksimum.

GENI

Naša tijela građena su od milijuna stanica koje su „programirane“ da rade prema genetičkom kodu. Većina od tih stanica sadržava kompletan skup gena kojih imamo na tisuće. Geni su zapravo „setovi“ uputa koji kontroliraju rast i funkciju ljudskog tijela. Odgovorni su za mnoga fizička obilježja, kao što su boja očiju, krvna grupa ili visina (fenotip).

Naši su geni plan i nacrt za naše tijelo. Nažalost, geni nisu pošteđeni grešaka i svatko od nas nosi određene genetičke defekte ili genetičke varijacije koje se mogu negativno odraziti na naše zdravlje.

Tako neke genetičke varijacije mogu povećati rizik za dijabetes, trombozu ili rak, druge mogu odrediti koliko uspješno eliminiramo toksine iz svojeg tijela, kontroliraju intoleranciju na pojedine sastojke hrane (kao što su gluten ili laktoza ) ili koliko smo osjetljivi na parodontalnu bolest.

Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U većini stanica imamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeđujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva skupa od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Budući da su kromosomi sastavljeni od gena, nasljeđujemo i po dvije kopije svakoga gena (znači, jednu od svakog roditelja). Zbog toga smo vrlo često slični roditeljima. Kromosomi, a time i geni, sastavljeni su od kemijskog spoja pod nazivom DNK (deoksiribonukleinska kiselina). DNK je polimer nukleotida koji su građeni od deoksiriboze, fosfatne skupine i nukleotida koji kod DNK može biti adenin (A), gvanin (G), citozin (C) i timin (T).

GREŠKE U GENIMA

Stručnjaci procjenjuju da svaka osoba u prosjeku nosi oko 2000 genetičkih defekata koji mogu narušiti njihovo zdravlje i u nekim slučajevima izazvati bolest. Različiti čimbenici mogu uzrokovati promjene u genima koje nazivamo mutacijama. U malom broju slučajeva te su mutacije korisne. Međutim, većina njih ili nema nikakav utjecaj na zdravlje ili je taj učinak negativan.

Naši su geni plan i nacrt za naše tijelo. Nažalost, geni nisu pošteđeni grešaka i svatko od nas nosi određene genetičke defekte ili genetičke varijacije koje se mogu negativno odraziti na naše zdravlje.

Tako neke genetičke varijacije mogu povećati rizik za dijabetes, trombozu ili rak, druge mogu odrediti koliko uspješno eliminiramo toksine iz svojeg tijela, kontroliraju intoleranciju na pojedine sastojke hrane (kao što su gluten ili laktoza) ili koliko smo osjetljivi na parodontalnu bolest.

Mnoge mutacije prolaze neopaženo ili uzrokuju smrtonosne bolesti, kao što je rak ili prirođene abnormalnosti novorođenčeta. UV zračenje koju emitira sunce također može oštetiti naše gene i izazvati bolest kao što je rak kože.

Utjecaji okoline mogu promijeniti aktivnost gena. Mnoge od tih promjena ne utječu na zdravlje, manji dio promjena utječe štetno, a još manji može imati povoljne učinke. Roditelji prenose te promjene gena na svoje potomstvo, uključujući i gene s defektima. Najveći dio tih genetičkih defekata naslijeđen je od roditelja. Genetička svojstva mogu narušiti naše zdravlje. Dok neki genetički defekti uvijek uzrokuju bolest, većina ih samo povećava rizik od nastanka bolesti.

 

Leave a Comment

Your email address will not be published.