Plave zone – zašto ljudi tamo žive duže, sretnije i zdravije?

Postoje kutovi svijeta u kojima vrijeme kao da je stalo, a potraga za dugovječnošću i blagostanjem dolazi do izražaja. Ova zagonetna mjesta, poznata kao plave zone, zaokupila su maštu tragača za uravnoteženim i ispunjenim životom. Osim svoje reputacije regija u kojima se život proteže na troznamenkastu brojku, plave zone nude dubinski uvid u umijeće življenja, a dobrobiti koje otkrivaju daleko nadilaze samo dugovječnost.

Što su plave zone?

Plave zone su određena geografska područja u kojima su znanstvenici otkrili nevjerojatnu tajnu – veću zastupljenost ljudi koji dožive 100 ili više godina. Ove zone uključuju suncem okupane krajolike Okinawe u Japanu, brdovitu provinciju Ogliastra na Sardiniji, spokojan poluotok Nicoya u Kostariki, otok Ikaria u Grčkoj i Loma Lindu u Kaliforniji. Osim njihove zemljopisne raznolikosti, ova područja imaju nešto zajedničko – životni stil koji je ključ, ne samo duljeg života, već i života koji vrvi vitalnošću. Jedna od najvažnijih značajki tog životnog stila je upravo prehrana stanovnika obih područja!

Ključne značajke prehrane i načina života stanovnika u plavoj zoni

Životni stil i prehrana u plavoj zoni obilježeni su s nekoliko ključnih čimbenika koji se međusobno isprepliću i tako stvaraju uravnotežen život bogat zdravljem i zadovoljstvom:

1.Biljna prehrana

Stanovnici plave zone konzumiraju primarno biljnu prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i orašastim plodovima. Kontrola porcija i svjesno jedenje nisu samo usputni pojmovi, već način života koji stanovnicima plavih zona osigurava prehranu bez pretjeranog unosa hrane. Sve je više dokaza da je upravo biljna prehrana povezana s dobrobitima poput nižeg krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i smanjene tjelesne težine, što često znači manji rizik od bolesti srca, dijabetesa, raka i drugih bolesti. 

2. Pravilo 80%

Također, stanovnici plavih zona prakticiraju pravilo 80 posto. “Hara hachi bu” je okinavljanska, 2500 godina stara mantra koja se izgovara prije jela kako bi se prisutne podsjetilo na to da prestanu jesti kada su im želuci puni 80 posto. Ta razlika od 20% mogla bi biti razlika između gubitka težine ili dobivanja na težini. Također, ljudi u plavim zonama jedu najmanji obrok kasno poslijepodne ili rano navečer, a zatim ostatak dana više ne jedu.

3. Visok unos antioksidansa

Prehrana stanovnika plavih zona obiluje namirnicama koje su bogate antioksidansima, poput bobičastog voća i drugog šarenog voća i povrća. Antioksidansi su spojevi koji pomažu u zaštiti stanica u tijelu od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Slobodni radikali mogu pridonijeti raznim zdravstvenim problemima, uključujući ubrzano starenje i kronične bolesti. Hrana bogata antioksidansima može pomoći neutralizirati te slobodne radikale i podržati cjelokupno zdravlje organizma. Neki primjeri hrane bogate antioksidansima koja se često nalazi na meniju stanovnika plavih zona uključuju: bobičasto voće, šareno voće i povrće, zeleno lisnato povrće, čajevi poput zelenog čaja te bademi, orasi, lanene i chia sjemenke (3).

4. Zdrave masti

Prehrana u plavim zonama često uključuje izvore zdravih masti, poput maslinovog ulja i orašastih plodova, što može imati pozitivne učinke na zdravlje srca. Zdrave masnoće igraju vitalnu ulogu u održavanju zdravlja srca, funkcije mozga i općeg zdravlja organizma. Evo nekih izvora zdravih masnoća koji se često nalaze u prehrani stanovnika plavih zona: maslinovo ulje, masna riba (losos, sardine i skuše), avokado, mahunarke i orašasti plodovi (uz antioksidanse, bogati su zdravim mastima).

5. Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost je prirodni dio svakodnevnog života u plavim zonama. Umjesto strukturirane rutine vježbanja, stanovnici se bave redovitim aktivnostima niskog intenziteta kao što su hodanje, vrtlarenje i fizički rad. Ovo kontinuirano kretanje ih održava fizički aktivnima bez pretjeranog naprezanja. Na primjer, poznato je da zajednica pastira na Sardiniji hoda više od 8 kilometara dnevno.

6. Društvena povezanost, svrhovit život i duhovnost

Snažna društvena povezanost je kamen temeljac zajednica u plavim zonama. Redovita interakcija s prijateljima i obitelji, sudjelovanje u aktivnostima zajednice i održavanje osjećaja pripadnosti, doprinose smanjenju razine stresa i poboljšanju mentalnog blagostanja. Važnost održavanja društvenih veza prepoznata je u plavim zonama kao jedan od ključnih elemenata dugovječnosti.

Ljudi u plavim zonama često imaju snažan osjećaj svrhe u životu. Održavaju aktivne uloge unutar svojih obitelji i zajednica, što im daje razlog da se probude svaki dan i ostanu uključeni u svijet oko sebe. Stanovnici Okinawe to zovu “ikigai”, a stanovnici Nicoyje “plan de vida”, a oboje prenose ideju: “Zašto se budim ujutro?”. Ovaj osjećaj svrhe smatra se izvorom životnog zadovoljstva, što doprinosi dužem i sretnijem životu. Uz to, mnoge zajednice u plavoj zoni imaju jake duhovne ili vjerske temelje koji im pružaju osjećaj pripadnosti, podršku i vodstvo. Ova duhovna povezanost pridonosi njihovom mentalnom i emocionalnom blagostanju.

7. Smanjenje stresa

Stanovnici plave zone usvajaju prakse kao što su popodnevno drijemanje, vježbanje svjesnosti i davanje prioriteta opuštanju. Ove prakse pomažu u smanjenju razine stresa i promiču bolje zdravlje srca. Stres je jedan od vodećih uzroka kroničnih upala u tijelu. Također, ima izravne veze s glavnim zdravstvenim problemima povezanim sa starenjem, od demencije do Alzheimerove bolesti. Stoga bismo svi mogli razmisliti o uvođenju ovih praksi u svoju svakodnevicu i izaći na sunce na 15 minuta svaki dan, meditirati 10 minuta dnevno, baviti se vrtlarenjem, smijati se svaki dan te ne shvaćati život preozbiljno.

8. Umjerena konzumacija alkohola

Neke zajednice plavih zona uključuju umjerenu konzumaciju alkohola u svoj stil života, osobito u obliku crnog vina. Umjerena konzumacija alkohola, posebice crnog vina, povezana je s nižim rizikom od srčanog udara, moždanog udara, dijabetesa i demencije. Vino također sadrži antioksidanse i polifenole koji mogu zaštititi stanice od oštećenja i organizam od kroničnih upala. Ipak, umjerenost je ključna jer prekomjerni unos alkohola može imati štetne učinke na zdravlje i dugovječnost. Stoga slobodno uživajte u jednoj do dvije čaše vina i obavezno uživajte u njemu s prijateljima i/ili uz hranu. Važno je naglasiti da ako se štedite cijeli tjedan i popijete 14 čaša u subotu, to se ne ubraja u prakticiranje umjerenosti.

9. Genetika i život u plavim zonama

Iako genetika igra ulogu u dugovječnosti, ona nije jedini čimbenik koji određuje koliko dugo netko živi. Život u plavoj zoni također može pozitivno utjecati na životni vijek pružajući povoljno okruženje koje podržava zdravo ponašanje, društvenu povezanost i mentalno blagostanje. Genetske studije identificirale su neke varijante gena koje su povezane s iznimnom dugovječnošću. Ti su geni uključeni u regulaciju staničnih procesa, poput upala, oksidativnog stresa, imuniteta i metabolizma. Stoga je vjerojatno da idealna kombinacija genetskih čimbenika i načina života pridonosi dugovječnosti uočenoj u plavim zonama.

Svi bismo mogli usvojiti životni stil plave zone

Iako možda nije izvedivo da se svi presele u plavu zonu, usvajanje elemenata njihovog životnog stila može dovesti do ispunjenijeg i zdravijeg života. Uključivanje biljnih obroka, pravila 80%, prehrane bogate antioksidansima, zdravim mastima  te održavanje tjelesne aktivnosti kroz kretanje, njegovanje društvenih veza mogu doprinijeti dobro zaokruženom, uravnoteženom i dugotrajnijem životu. U svijetu u kojem je težnja za dugovječnošću i blagostanjem često u fokusu, prehrambene i druge lekcije iz plavih zona podsjećaju nas na to da jednostavniji život može biti ključ doista ispunjenog i bogatog postojanja.

No, upamtite, dok plave zone nude dragocjen uvid u zdrave prehrambene navike, važno je uzeti u obzir svoje individualne potrebe i preferencije kada donosite prehrambene odluke.
Ako ste zainteresirani za uključivanje ovih načela u svoju prehranu, savjetujte se s timom nutricionista u Nutrilife centru, mjestu gdje prehrana postaje način života.