Autofagija – što je, kada se događa i koliko je post zaista važan?

U ordinaciji često čujem pitanje: „Koliko sati moram biti bez hrane da bi se autofagija aktivirala?“ Odgovor nije jedan univerzalan broj nakon kojeg tijelo odjednom pritisne prekidač.

Autofagija je prirodan proces koji se u našem organizmu odvija svakodnevno. Post može utjecati na njegovo pojačavanje, ali nije jedini čimbenik, kao što ni autofagija sama po sebi nije metoda mršavljenja.

Zato je važno odvojiti ono što o autofagiji zaista znamo od tvrdnji koje su posljednjih godina postale dio wellness trendova.

Što je autofagija?

Autofagija je prirodan i neprekidan proces obnove stanica. Stanice razgrađuju svoje oštećene ili nepotrebne dijelove i ponovno ih koriste.

Dakle, autofagija nije proces koji je veći dio vremena „ugašen“ i čeka određeni trenutak da se aktivira. Stanice to rade svaki dan.

Proces se prirodno može pojačavati:

• tijekom sna
• između obroka
• uz tjelesnu aktivnost.

Upravo zato ideja da moramo dosegnuti određeni broj sati bez hrane kako bi tijelo počelo provoditi autofagiju previše pojednostavljuje ono što se u organizmu stvarno događa.

Nakon koliko sati posta počinje autofagija?

Pitanje nakon koliko sati počinje autofagija jedno je od najčešćih kada govorimo o postu.

Ne postoji točan broj sati nakon kojeg se autofagija „uključuje“.

Autofagija se ne ponaša poput prekidača koji je prvo isključen, a zatim se nakon 12, 16 ili nekog drugog broja sati bez hrane odjednom uključi. Proces se pojačava postupno.

Zbog toga nema potrebe tražiti magičnu granicu niti organizirati prehranu isključivo prema broju sati potrebnih za „aktivaciju“ autofagije.

Postoji li hrana koja potiče autofagiju?

Uz pitanje koliko dugo treba postiti često se pojavljuju i tvrdnje o namirnicama koje navodno mogu pokrenuti autofagiju.

Međutim, nijedna namirnica ne „pali“ autofagiju.

Vrijeme bez hrane može pojačati proces, ali ne postoji pojedinačna namirnica koja ga može jednostavno pokrenuti.

Umjesto traženja „čarobne“ hrane, puno je važnije obratiti pažnju na svakodnevne prehrambene navike.

Uredan ritam obroka i manje stalnog grickanja imaju više smisla od pokušaja da jednom namirnicom utječemo na autofagiju.

Autofagija i intermittent fasting

Intermittent fasting, odnosno povremeni post, često se gotovo poistovjećuje s autofagijom. Ipak, post nije uvjet za zdravlje.

Nekim ljudima intermittent fasting može odgovarati jer im olakšava organizaciju obroka i kontrolu ukupnog unosa hrane. Ali nije jedini put do dobrih zdravstvenih rezultata.

Kada govorimo o zdravlju, važna je šira slika.

Prehrana, kretanje i san imaju veći utjecaj od samog prozora jedenja.

Zato nema potrebe forsirati određeni režim posta samo zato što je trenutno popularan ako vam takav način prehrane ne odgovara.

Je li 12 sati posta dovoljno za autofagiju?

Za većinu ljudi puno je smislenija i održivija noćna pauza od oko 12 sati.

Primjerice, večera u 19 sati i doručak u 7 sati stvaraju prirodnu 12-satnu pauzu bez hrane tijekom noći.

No ni ovdje 12 sati ne treba promatrati kao magičnu granicu.

Ne postoji točan broj sati nakon kojeg se autofagija „uključuje“. Proces se pojačava postupno.

Dvanaest sati jednostavno može biti praktičan i održiv okvir za većinu ljudi, posebno kada ga prati uredan ritam prehrane.

Ekstremni postovi najčešće nisu potrebni.

Autofagija i mršavljenje – topi li autofagija kilograme?

Autofagija se često povezuje s mršavljenjem, zbog čega se može steći dojam da dulji post automatski znači i veći gubitak kilograma.

Autofagija ne topi kilograme.

Gubitak tjelesne mase rezultat je energetskog deficita.

Post nekome može olakšati kontrolu ukupnog unosa hrane, pa na taj način može biti koristan alat u organizaciji prehrane. Međutim, to ne znači da je autofagija sama po sebi metoda mršavljenja niti da je post nužan kako bismo izgubili višak kilograma.

Drugim riječima, nije presudno koliko je sati prošlo od posljednjeg obroka ako ukupna prehrana nije prilagođena cilju.

Što je važnije od brojanja sati posta?

Kada se sva pažnja usmjeri na autofagiju i broj sati bez hrane, lako se izgubi iz vida ono što je dugoročno važnije.

Za većinu ljudi puno više smisla ima usredotočiti se na nekoliko osnovnih navika:

• raznoliku i kvalitetnu prehranu
• dovoljan unos proteina
• uredan ritam obroka
• manje stalnog grickanja
• redovito kretanje
• kvalitetan san.

Autofagija je normalan dio funkcioniranja našeg organizma. Ne moramo organizirati cijeli dan oko pokušaja da je „uključimo“.

Post nije za svakoga

Važno je naglasiti i da post nije prikladan za sve.

Post se ne preporučuje trudnicama i dojiljama, djeci i adolescentima, pothranjenim osobama niti osobama s poviješću poremećaja prehrane.

Kod osoba s dijabetesom i kroničnim bolestima potreban je stručni savjet prije uvođenja posta ili većih promjena u načinu prehrane.

Naši programi mršavljenja možda ti mogu pomoći?

Autofagija bez mitova i ekstremnih postova

Autofagija je prirodan i neprekidan proces obnove stanica koji se u našem tijelu odvija svakodnevno.

Nije detox. Nije čarobni „reset“. Ne postoji jedna namirnica koja je može „upaliti“, kao što ne postoji ni univerzalan broj sati posta nakon kojeg se odjednom aktivira.

Intermittent fasting nekome može odgovarati i olakšati organizaciju obroka, ali nije uvjet za zdravlje. Autofagija također nije metoda za topljenje kilograma – gubitak tjelesne mase rezultat je energetskog deficita.

Za većinu ljudi puno je važnije imati kvalitetnu i raznoliku prehranu, dovoljno proteina, uredan ritam obroka, redovito se kretati i kvalitetno spavati.

Bez ekstremnih postova i bez ideje da naše zdravlje ovisi o štoperici.

Detalje o autofagiji pročitaj i na našem instagram profilu